“Zdravlje je rezultat uravnotežene prehrane, a ne hrane s polica supermarketa.”
Danas pričamo o ultra-prerađenoj hrani – onim famoznim „gotovim” namirnicama koje nam doslovno same skaču s polica i mame nas svojim šarenim pakiranjima i instant-zadovoljstvom. Ova hrana postaje sve veća tema u svijetu prehrane i zdravlja. Mnogi se pitaju – je li ona zaista toliko štetna i bismo li trebali izbjegavati proizvode koje svakodnevno konzumiramo?
Što je ultra-prerađena hrana?
Za početak, nije svaka prerađena hrana „zla”. Kad skuhate povrće ili zamrznete voće – to je prerađena hrana, ali ostaje nutritivno bliska originalu. Ultra-prerađena hrana, s druge strane, dolazi uz hrpu dodataka: konzervansi, bojila, pojačivači okusa, stabilizatori, umjetne arome… lista ide dalje. Primjeri? Instant juhe, slatki napitci, energetske pločice, industrijski pekarski proizvodi, i sladoledi – sve to ima visok stupanj obrade i rijetko da liči na „pravu hranu”.
➔ Neprerađena ili minimalno prerađena hrana:
Svježe voće, povrće, sirovi orašasti plodovi, meso i druge namirnice u njihovom prirodnom obliku. Neki procesi poput pasterizacije ili brzog zamrzavanja su dopušteni kako bi očuvali sigurnost prilikom konzumacije.
➔ Prerađeni sastojci:
Maslac, šećer, sol – proizvodi koji se koriste u kuhinji, ali prolaze kroz određene obrade.
➔ Prerađena hrana:
Proizvodi koji sadrže sastojke iz prve dvije kategorije, poput konzervirane ribe, svježeg kruha i sira.
➔ Ultra-prerađena hrana:
Gotova i instant jela, čips, strojno proizveden kruh sa dodacima poput emulgatora i stabilizatora.
Čak i proizvodi koje svakodnevno konzumiramo, kao što su određene vrste kruha, žitarice za doručak, voćni jogurti i zamjene za meso, mogu spadati u ovu kategoriju zbog dodataka koji produžuju trajanje ili pojačavaju okus.
Nije svaka prerađena hrana „zla”. Kad skuhate povrće ili zamrznete voće – to je prerađena hrana, ali ostaje nutritivno bliska originalu.
Zašto je tako primamljiva?
Kompanije ulažu milijune u istraživanje kako bi napravile hranu koja će nas zakačiti – kombinacija masti, soli i šećera dizajnirana je da bude jednostavno neodoljiva. Takva hrana pogađa naša osjetila i djeluje poput nagrade za mozak, pa ju želimo sve više.
Što ultra-prerađena hrana radi našem tijelu?
Ultra-prerađena hrana brzo daje energiju i momentalno zadovoljava naše okusne pupoljke, ali je obično siromašna vlaknima, vitaminima i mineralima, a puna šećera, soli i masti. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija ove hrane može povećati rizik od kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa, srčanih oboljenja pa čak i određenih vrsta raka. Drugim riječima, može nam sabotirati zdravlje i povećati upalne procese u tijelu.
Bismo li trebali smanjiti unos ultra-prerađene hrane?
Brojni stručnjaci preporučuju smanjenje unosa ultra-prerađene hrane, ali ne i njeno potpuno izbacivanje. Scientific Advisory Committee on Nutrition (SACN) u Velikoj Britaniji zauzeo je umjereniji stav, priznajući da su neka istraživanja uznemirujuća, ali ističući da nije jasno koliki dio rizika dolazi direktno od ultra-prerađene hrane, a koliko od šireg konteksta životnog stila i prehrambenih navika.
Bitno je napomenuti da nisu sve ultra-prerađene namirnice stvorene jednake. Primjerice, gazirani napitci i industrijski obrađeno meso već su desetljećima povezani sa zdravstvenim rizicima, dok kruh od cijelog zrna, iako ultra-prerađen, može doprinijeti smanjenju rizika od određenih bolesti. Neki gotovi obroci također mogu sadrže gotovo iste sastojke koje biste koristili kod kuće, što dodatno naglašava raznolikost ultra-procesirane hrane.
Kako birati pametnije?
Ako se brinete o utjecaju ultra-prerađene hrane na zdravlje, evo nekoliko savjeta:
➔ Proučavajte etikete: Obratite pažnju na sadržaj šećera, soli i zasićenih masti.
➔ Birajte balansirane obroke: Usredotočite se na obroke koji kombiniraju svježinu i minimalnu obradu, uključujući povrće, mahunarke, orašaste plodove i integralne žitarice.
➔ Promovirajte odgovornost proizvođača: Ohrabrite proizvođače da proizvode zdravije opcije koje su pristupačne i dostupne.
Kako možemo smanjiti unos?
Ultra-prerađena hrana postaje sastavni dio suvremene prehrane, posebno u zapadnim zemljama gdje čini i do 60% prehrane kod odraslih. Iako je istraživanje o njenim dugoročnim posljedicama u tijeku, savjetuje se da biramo što manje obrađenu hranu kada god je moguće. Ograničavanje unosa ultra-procesiranih proizvoda može biti korisno, ali važno je da ne stigmatiziramo sve vrste procesirane hrane, jer neke od njih sadrže vrijedne nutrijente.
Kuhanje kod kuće, planiranje obroka i svjesna prehrana su najbolji načini da izbjegnemo zamke ultra-prerađene hrane.
Stoga, jedan od najboljih savjeta je povratak osnovama. Kad god možete, birajte neprerađene ili minimalno prerađene namirnice: voće, povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove. Kuhanje kod kuće, planiranje obroka i svjesna prehrana su najbolji načini da izbjegnemo zamke ultra-prerađene hrane.
Dopustite sebi fleksibilnost u izboru hrane, fokusirajući se na cijeli, izbalansirani pristup. Zapamtite, naše tijelo nije dizajnirano za hranu s laboratorijskih traka – ono traži jednostavne, prirodne izvore hranjivih tvari.
Za kraj, sljedeći put kad vas privuče ultra-prerađena hrana, zapitajte se – hoće li me ovo stvarno nahraniti ili samo kratkotrajno zadovoljiti?